KnigaRead.com/
KnigaRead.com » Детская литература » Сказки » Автор Неизвестен - Мифы, предания и легенды острова Пасхи

Автор Неизвестен - Мифы, предания и легенды острова Пасхи

На нашем сайте KnigaRead.com Вы можете абсолютно бесплатно читать книгу онлайн "Автор Неизвестен - Мифы, предания и легенды острова Пасхи". Жанр: Сказки издательство -, год -.
Перейти на страницу:

[31] Резня продолжалась два дня, пока они не решили, что их кровавое дело закончено. [32] Тогда они предались отдыху и устроили большой пир, во время которого подавали зажаренные тела несчастных длинноухих.

[33] Двоим из этих несчастных удалось, однако, спастись и скрыться в пещере около Анакены. [34] Там они жили некоторое время, выходя лишь ночью на берег моря в поисках пропитания; днем [жили], подражая крику птиц, чтобы люди боялись и не искали бы их. [35] Хитрость продолжалась недолго, так как вскоре одного из них в тот момент, когда он высунул голову из пещеры, чтобы прокричать птицей, узнали и тотчас же убили.

[36] Другой, по имени Оророине, последний из длинноухих, спустя некоторое время был схвачен каким-то человеком, который даровал ему жизнь. [37] Оророине женился затем на короткоухой, у него было большое потомство.

10.9. [Война между ханау момоко и ханау еепе]

[1] Ханау еепе прибыли вместе с Хоту Матуа. Их имя означает «длинноухие», а уши ханау момоко были такими же, как у вас (так говорила бабушка Марианны Атан Пакомио, когда та спрашивала об этом). [2] Они поселились на Поике и стали сбрасывать в море камни. Из-за этого началась война с ханау еепе. Они стали очищать землю от камней и сбрасывать их в море. Ханау еепе позвали на помощь ханау момоко, но те ответили, что ям не нравится сбрасывать камни в море. Из-за этого вспыхнула война.

[3] Ханау еепе развели большой очаг (уму тао тангата), который протянулся от Хаку-Рава до Ваи-Таринга-Акуаку. [4] После этого ханау еепе поднялись на Поике и решили загнать в печь ханау момоко за то, что те не хотели очищать землю от камней. [5] Когда все ханау еепе были наверху, одна старуха сказала ханау момоко: «Когда я буду сидеть и плести корзину, вы можете зайти и сбросить ханау еепе в очаг».

[6] Так и случилось, все ханау еепе умерли, за исключением одного по имени Оророине, которому удалось спастись. [7] Он скрылся в пещере, затопленной водой; когда его нашли там и стали колоть кольями, он кричал «Оророине», что на его языке означает «не достанете меня кольями». Это значит, что ханау еепе говорили на другом языке: слова «Оророине» нет в языке острова Пасхи.

[8] У Оророине был сын Инаки Луки. Вторым был Пеа. От него ведут свое происхождение другие потомки. Сыном Пеа был Пеу Мутуха о те Коро, а за ним идет Аонгату. Затем Харекаихива, а потом Хосе Атан и Марианна Атан[403].

10.10. [Война между ханау момоко и ханау еепе]

[1] Ханау еепе позвали ханау момоко сбрасывать в море камни. Ханау момоко отказались. [2] Тогда ханау еепе сказали, что раз ханау момоко отказываются выполнять приказания, они сделают большой очаг. Ханау момоко сказали: «Очень хорошо». [3] Тогда ханау еепе вырыли землю, чтобы сделать земляную печь, они заполнили ее ветками; яма была очень большой: около пяти — десяти метров в длину и пятнадцати метров в ширину. Такие размеры нужны были для того, чтобы никто не мог перепрыгнуть с одного края на другой.

[4] Ханау момоко решили тогда зайти со стороны моря и сбросить в эту печь самих ханау еепе. Ханау момоко подошли, увидели ханау еепе, сидевших около очага, и загнали их всех туда. Так погибли все ханау еепе.

11.1. [Те tuu, to hotu iti][404]

I

[1] Erua kope о Makita, о Rokeaua, he oho, he tuu ki Hotu iti. [2] He tuu ki te hare о Kaiga i Haga-Nui. [3] He uru ri roto ki to hare ararua kope, he hakaaroha ki a Kaiga.

[4] He hakaaroha mai Kaiga ki a Makita, ki a Rokeaua. [5] He ragi Kaiga: «Ka uru ki roto ki te hare». [6] He uru Makita, Rokeaua, he noho. [7] He momoe ararua ga io, he hauru.

[8] He ka Kaiga i te umu, he tute mai i te moa, he tigai, he unu i te huhuru, he rara, he hakate(o) i te kokoma, he tata i te kokoma, he hatui ki ruga ki te maea. [9] He oho te maaga hagai a Kaiga, he mau i te kokoma ma Makita, ma Rokeaua. [10] He tuu ki roto ki te hare tau maaga hagai era. [11] He vaai i te kokoma hatui ki a Rokeaua.

[12] He ui mai Rokeaua: «Не aha te mee na?» [13] He haka-hoki te maaga hagai a Kaiga: «Не kokoma moa». [14] He ki mat Rokeaua etahi tagata e hauru ro(a) ana kо Makita. [15] He ki Rokeaua: «Kaihaga maua mee, tae kai kokoma moa maua, mee kai kokoma tagata no maua».

[16] He too hakanou tau maaga hagai era a Kaiga i tau hai kokoma moa era. [17] He hoki, he ki ki a Kaiga: «Pe nei e ki mai era mee tae kai kokoma moa raua. Mee kai kokoma tagata no te e ki mai era ki a au». [18] He ki Kaiga: «E ku moa a, ka iri, mahaki ka ragi, ka iri mai».

[19] He iri tau maaga hagai era. [20] He ea ki ruga, he ragi: «E maaga rakerake a Kaiga, e ka iri кое, ka oho mai». [21] He iri mai, he piri, he ki maaga rakerake a Kaiga: «Ka po tahi raa i ragi hakariva ro mai». [22] He tagi: «Ka moe mai te kaiga tutae teatea i te mahore aue, te kaiga e, ka moe mai raro te kaiga tutae teatea i te mahore». [23] Ко tagi ко ia.

[24] He tuturu, he tuu ki mua ki te hare ki a Kaiga. [25] He oho mai Kaiga, he ki: «Ka moe kое ki raro». [26] He moe Kaiga poki. [27] He too mai Kaiga matua, he tigai ia Kaiga poki.

[28] He mate, he too, he oho, he rara, he maitaki, he hakatee i te kokoma, he hatui i te kokoma. [29] He mau e tau maaga hagai era e Kaiga, he vaai i te kokoma tagata. [30] He ui Rokeaua. [31] He hakaaia Rokeaua ia Makita: «Ка ara kое ki te taua kokoma kai». [32] He ara Makita: «Не aha mee ena?» [33] He ki Rokeaua: «Не kokoma tagata».

[34] He ea, he ea Makita? he ihi i te hare atua. [35] He iri, he tere mai, he mataku, ku mate a te poki a Kaiga. [36] He ea takoti mai Rokeaua, e tere takoa mai.

[37] He tikea e Kaiga a hoa poki he ragi: «Не hoa korua i te umu hiva ia [….][405] te ma vai paragia Rano-Aroi». [38] He too Kaiga i taana poke, he hata i ruga i te rago, (e noho), he ragi ki toona tagata: «Ka oho mai korua ki iri tatau ki te vaivai paragia, too mai ki te tino mo te vaka too mai».

[39] He ki te tagata kia Kaiga: «Matu ki iri». [40] He iri mai ananake kо te tagata, he tuu ki Rano-Aroi, he too i te vaivai paragia. [41] He too i te tino mo te vaka. He amoamo. [42] He hoki ananake ki mua ki te hare, he tuku i te vaka i kumi te vaka, e tarai i te tino, he hakamoe te tino, he hahau te miro о te vaka. [43] He tuku, he рае i kumi te vaka.

[44] He popo te tagata. [45] He oho mai Rokeaua ararua kо Makita e opo. [46] He tetere te tagata, te vie, te poki ki haho ki te motu. [47] Ku maa a te tagata о tuu i te vaka kumi о Kaiga. [48] Ко tetere a Anakena, a Kura, a Hago-Teo, a Vai-Mata, a Maitaki-te-Moa, a Ohau, a Ahu-te-Peu, a Motu-Tautara, Ahu-KihinRau-Mea, Ahu-Moko-Piki, ananake te ahu о tuu i oti tahi ro ai te tere ki te motu.

[49] He oho te vaka о Kaiga, he tuu ki te motu, he mimiro kavarikavari, he hoki, te tuu ki te Kauvae. [50] He ragi Kainga: «Ко oho mai te tagata ki nei ki ui atu au». [51] He oho mai te tagata, he ui Kaiga, he ragi: «Ina, ina».

[52] He ragi hakahou Kaiga: «E hia tagata toe?» [53] «Erua no toe». [54] He ragi Kaiga: «Ako raua a ararua, ka oho, ka uga mai!»

[55] He oho te tagata, he hakauga mai mai roto mai te ana o Motu-Nui. [56] He ui Kaiga, he tikea, he ragi: «Ka mau mai na kо raua ararua».

[57] He oho mai a Makita a Rokeaua, [56] He too mai ki ruga ki te vaka, he too Kaiga mo tigai. [59] He ki: «Ina kое e ко tigai vave ia maua ki tikea mai a Manavai-Mariri, te Kaiga hina turu i te maika».

[60] He ki Kaiga: «Ka hahuti te vaka, matu». [61] He oho te vaka, he tuu ki te Ihu. [62] He tikea a Manavai-Mariri. [63] He tagi Rokeaua: «Ka moe mae a Manavai-Mariri te kaiga hina turu i te maika». [64] He too mai Kaiga, he puapua hai paoa, he mate.

[65] He oho te vaka, he tomo ki Haga-Nui. [66] He noho, he kai te tu umu, he ootu te umu. [67] He rara i te ika ко Rokeaua. [68] He oti te rara, he hakatee te kokoma, he hoa, he uru i te umu, he too mai te taueve. [69] He tao ia Rokeaua, he ootu, he maoa, he tuhaa ki toona tagata о tupahotu ananake i kai ai i tuhahai ki toona tagata.

II

[1] He tau te taua a Miru о te Тиреhoш ananake mata. [2] He kio Tupahotu, he opo ki haho ki te motu ki Marotiri, he opo ki Ana-te-Ava-Nui.

[3] He oho te vaka ki te motu. He too mai i te tagata, i te ga vie, i te poki, he tigaigai. [4] He tari, he oho mai mai haho mai te motu, he tomo ki uta ki Ana-Havea; he tuna i te ika tagata ki te tagata.

[5] I te po rua о te raa, he hoki hakahou, he too mai i te tagata, i te vie, i te ga poki, he tigaigai. [6] He mau, he oho mai ki Ana-Havea, he vaai ki te tagata i te ika tagata mate. [7] He rotu, he ki i te ika tagata.

[8] He hoki te taua ki Ana-te-Ava-Nui. He turu te tiamo i roto i te kupega. [9] Ко ia kо te hatu mata i roto i te kupega mo hoahoa ki te puoko о te tagata, he mamate.

[10] He oti te hatu mata, te hoki te tiamo ki ruga, he too hakahou mai i te ratu mata ma po. [11] He hakarivariva mo turu hakahou a po ki roto ki te ana, ki te tagata tigai.

[12] He hoki te taua ki Ana-Havea ai ka hoki no te vaka ki te ika tagata i te motu. [13] Tae kо iti te tagata, te vie, te poki i te motu e too mai era ina he horau te oti mai. [14] E toru ira о te vaka i te toohaga no mai ina he oti. [15] He hoki te taua ki tua ki Ana-te-Ava-Nui. [16] Pe tau turuhaga ana о te tiam hoahoa era hai hatu mata. [17] He mamate te tagata, te vie, te poki. [18] E tagata verega kore a ka hoa mai ki haho ana, tagata hiohio ka noho i roto i te ana. [19] Ana mee reherehe ka hoahoa ki haho, he oti te tigaigai i te tagata, i te vie, i te poki, ku oti a to haho. [20] He toe etoru te agahuru no toe, ku oti a to haho.

[21] He hoki mai te taua ki Ana-Havea. [22] He too mai i te tagata i ruga i te vaka, he hakamaomao mai i te tagata о raro о te eve о te motu. [23] Etahi te agahuru no te mee toe.

[24] He oho mai a Oho Takatore mai toona hare, he tuu ki Ana-Havea i mana ki te hora о te vaka tomo mai i ruga te ika tagata. [25] He hoahoa mai i te tagata mamate ki uta. [26] He kiki te tagata о ruga о te vaka: «Ко Haga Maihi Tokerau, taau ika era». [27] He nonoi о Oho-Takatore: «Мааки te ika igoa rivariva ena ko Haga Maihi Tokerau».

[28] He ragi mai Poie: «Ma au ana о te ika igoa rivariva ena nei mo te topa, о tea he oti». [29] He rori te teketeke о te hau о mua, he ea ki ruga. [30] He hoki, he iri a Oho Takarore. [31] He ki te tagata ki a Poie Nuinui a Tuki: «Ku roria te teketeke о te hau о Oho Takatore, ku paea te taua, ku rakerake a ia kое».

[32] He oho Oho Takatore, he tuu ki toona hare, he ki ki te vie: «Не tau vovo?» [33] He hakahoki te vie: «Kai kakarao kое, e koro e, i ki ro mai ai i tau vovo ki au? [34] Hoki о nei о tau vovo, e noho nei, kое i ui ro mai ai. [35] О tai era tau vovo e noho nei raua ko taana kenu». [36] E ki era te vie ki te kenu.

[37] He ki hakahou Oho Takatore: «Karagi кое ki tau vovo». [38] He ragi te matua tamahahine ki taana poki: «E vovo e, ka iri mai koе ki ki atu tagata nei». [39] He iri mai te poki, he oho mai, he tuu ki mua ki te hare.

[40] He ki te matua tamaaroa ki te poki: «E vovo e, manau no a ho te hunoga о ga poki о hotu iti» [41] He hakahoki te poki ki te matua: «Kai ka kara о kое, e koro e, i ui ro mai а kое ki a au. Hoki e haaki rо mai te hunoga i te manau mo te mata о ga poki о hotu iti». [42] He ki hakahou te matua tamaaroa ko Oho Takatore: «Ka turu ka ki e manau ia ki te mata о ga poki о hotu iti». [43] He taua te mee e ki era te mee e ki era te matua ki taana vovo mo ga poki о miru. [44] He turu tau poki era.

[45] He hoki te taua ki haho ki te motu. [46] Etahi tagata honui о ruga о te motu ko Kaiga te igoa. [47] Etahi hoki tagata ko Vaha te igoa, he matatoa о Miru.

[48] E noho i haho i te motu etahi kona ana tiaki a Kaiga etahi ana ki a Vaha. [49] Ina he tagata toe, ku oti a te vaai e Vaha ki ruga ki te vaka, ana te tigai(t)igai i te tagata e vaai era ki ruga ki te vaka. [50] E tiaki ana Vaha i te tagata о ruga a te motu. [51] E tiaki ana hoki Kaiga ia Vaha о iri atu Vaha ki ruga ki te motu о ruga he noho.

[52] He tuu ki toona raa, he oho mai te poki a Kaiga, ko Huri Avai te igoa. [53] I te ahiahi po i oho mai ai tau poki era kau mai ai. He tomo mai ki haho ki te motu Marotiri. [54] He haka rogo mai Kaiga, ka ui Vaha: «Ka ai kое?» — «Коau kо Huri Avai». He ki a Vaha ki te poki: «Ко au ko te toa о Huri Avai». [55] He tigai Vaha i te poki a Kaiga.

[56] Tau poki era ku garoa a ana te igoa e Kaiga о taana poki te kihaga Vaha. [57] He too Vaha i tau poki era, he hoa ki haho ki te tai. [58] He rere takoa a Vaha, he hakakau atu.

[59] He turu mai a Kaiga mai ruga mai te motu, he mau takoa i te kakau. [60] He rere takoa, he kau. [61] He oho, he tomo Kaiga a Revapu. [62] He oho rae ki Ainini. [63] He noho Ira. [64] He kau atu a Vaha raua ko te poki. [65] He tomo a Voro. [66] He amo, he iri, he oho.

Перейти на страницу:
Прокомментировать
Подтвердите что вы не робот:*