KnigaRead.com/
KnigaRead.com » Детская литература » Сказки » Автор Неизвестен - Мифы, предания и легенды острова Пасхи

Автор Неизвестен - Мифы, предания и легенды острова Пасхи

На нашем сайте KnigaRead.com Вы можете абсолютно бесплатно читать книгу онлайн "Автор Неизвестен - Мифы, предания и легенды острова Пасхи". Жанр: Сказки издательство -, год -.
Перейти на страницу:

[97] Однажды пришла Теконо и рассказала им, что их бабушка — стряпуха арики Уиры, который живет в Каи-Хеке. [98] Не теряя времени, оба брата отправились той же ночью в хижину бабки, которая приняла их с большой радостью. [99] Так как она устала от требований арики, который плохо обращался с ней, то она обещала им свою помощь. [100] Она посоветовала им поступить так: когда она будет подавать арики еду, они появятся вдруг и будут медленно приближаться, бегая вокруг него. Уира, уже дряхлый старик, тоже станет бегать, чтобы разглядеть их, и наверняка у него закружится голова.

[101] Какенга и Туу Ихи поступили так, как им посоветовала старуха, и результат был отличным. [102] Когда Уира упал на землю, они отрезали ему ноги, и он умер от потери крови. [103] Они послали старуху на Моту-Нуи, чтобы она показала одну ногу арики Хетереки как доказательство их победы.

[104] Хетереки подумал, однако, что тупахоту подготовили засаду, и сказал старухе, что если братья действительно убили Уиру, то должны принести голову арики к роднику Ана-о-Кока. [105] Вернувшись домой, старуха рассказала братьям о желании Хетереки; на следующую ночь они пришли в указанное место, принеся с собой не только голову, но и все, что осталось от тела арики. [106] Хетереки, убедившись в том, что братья действительно убили арики, раздал мясо воинам, а затем быстро собрал их и повел в атаку на тупахоту.

[107] Увидя голову своего арики, привязанную к палке, тупахоту, не оказав сопротивления, бросились в бегство. [108] Только немногие воины и среди них Туу Харе, советник и друг арики Уиры, попытались дать отпор врагу, но были легко разбиты миру. [109] Празднуя победу, миру съели их тела. [110] После этой воины миру и тупахоту долго жили в мире.

13.1. [Те Kauaha][482]

[1] I a te Kauaha te ao. [2] He ea te paoa ki te tagata kai, he piko, he kio, ananake te mata. [3] He noho etahi mata о te Kauaha, i a ia te ao.

[4] He moe a te Kauaha ki te uka a te Kauaha era a. [5] A te Kauaha he hunoga о te Kahu Mea, a te Kahu Mea he hugavai о te Kauaha. [6] Etahi kope a te Kahu Mea, ko Tori te igoa, mo taokete о te Kauaha. [7] Etahi maaga hagai a te Kahu Mea.

[8] He kio raua atotoru. [9] He tere, he piko atotoru i roto i te ana «Ко te Tahito-o-te-Ragi». [10] Etoru te kauatu matoru mata i roto i te ana. [11] О te Kahu Mea te ana ko te Tahito-o-te-Ragi. [12] He uru ki roto ki te ana, he noho ananake te mata.

[13] He hatu i te vanaga rivariva e te Kahu Mea raua to taana kope ko Tori ki te kio о piki ki ruga ki te opata, о tikera ro e te paoa, о kai ro e te paoa. [14] He ki e Tori: «Maaku a e ea ki te menu, e poko i te po i ruga i te opata, e turu ki tai ki te auke ruku mo hao о te manu; maaku a e iri ki ruga, e turu kiraro ki ti rano, ki haho ki te paka, ki te vai uutu mai hai kaha, hai para, e rara te rito hai ahi mo kokohu о te para о gaaha te vai; maaku a e iri ki ruga ki Vai-Ata re ki te kumara keri mai; maaku a e ui ki paka te tai he turu au, he here mai i te koreha mo tatou mo kai».

[15] He noho atatoru te agahuru matoru mata; etahi mata he ea mai roto mai. te ana i te po ki te manu poko, ko Tori a te Kahu Mea. [16] I a ia te uutu mai te vai mai raro mai to rano te keri mai i te kumara, mai ruga mai Vai-Atare, i te marama rae.

[17] He ki, he ui A Te Kauaha kl taana vie: «Не koro, he toou ure?» [18] Ku ki ro ai taana vie: «Ku kio a pehe toou hugavai, i а kое te ao». [19] Ku ki hakaou ro ai a te Kauaha ki taana vie: «E iri koro, e hakauga mai raua ko toou ure ki te koreha here o te ao».

[20] He iri tou vovo era a te Kahu Mea, vie era a te Kauaha, he iri he kimi i ruga i Vai Atare, koia ko kaha kumara ko moa koia. [21] He tuu ki Vai-Atare, he kimi tou vovo era i ruga i Vai-Atare i mua i te hare. [22] Ku iri a te poporo kiruga era ko hikikioe koia, ka van ka pauro te hare.

[23] He too mai, he hakarere i te kaha kumara ko moa koia i mua i te hare mo tikea, mo agiagi te tooga i te kaha kumara mai mua mai te hare, ki agiagi mai, ai nara koro, toona matua.

[24] Te raa, te raa, te raa. [25] Ina kai tikera mai e tou vovo era a te Kahu Mea. [26] Ko te ono о te marama i te tikera ai i a Tori i raro i te rano, i haho i te раkа, e huhuti ana i te gaatu mo te moega, mo heriki, mo pua о te kio. [27] I tikera era e tou vie era a te Kauaha, he turu, he oho ki raro ki te rano, ki te tahataha о te rano ko kaha kumara koia.

[28] Ko te tapa о te gaatu i turu ai te eve, he noho e tou vie era, he aroha atu ton vovo taina era о Tori, vie era a te Kauaha: «E Tori e, ana po noho ki кое Tori era. I he ra koro?»

[29] He veveri te kuhane о Tori, he tere, he iri mai ki ruga ki te hihi, ki Rae-Kopuku. [30] I herui hakaoru atu ai, i ui atu ai: «Hokohia kое?» [31] «Hokotahi no au, e kimi a au ki a korua ko кого. О te aha kое e hakapiro nei i taaku kai, te raa te raa au e hakarere nei? Ki puku era, ki puku era, ki ara era, ki ara era, au, ana — hakarere i taaku kai. Ina кое he tuu mai, he too». [32] He ki Tori: «Ina eko ana tikea mai e au taau kaha kai».

[33] He ui tou vovo era, taina era о Tori: «Не ra koro?» [34] He ki: «Kai maa mai ku kai a peaha i а koro e te раоа». [35] «Ki а kое au e kimi mai nei korua ko koro, e ki mai nei tou taokete mo turu о tatou, mo oho korua ko kоrо ki te koreha here о te ao. Oira au e kimi-mai nei». [36] He aroha, he tatagi ararua.

[37] Kioti te tagi, he ki tou vovo taina era: «Kia ki harai atu au i а kое». [38] I te haraiga i vanaga ai tou uka taina era о Tori: «Ku uga a au i tou taokete ki a Uka a Ratoka mo vie maau». [39] He ki Tori: «Ku mao a».

[40] He iri mai raro mai te rano, he tuu ki Vai-Atare. [41] He noho atu a Tori, he ui atu ki tou vovo taina era ki oo ki roto ki i te hare.

[42] Ki a oo too vovo taina era kiroto ki te hare, he hapai mai te vae о Tori, he hoki mai ki Rae-Kopuku. [43] He too i te gaatu ko kaha kai koia, he rere te vae, he turu ki roto ki te ana, ki te Tahito-o-te-Ragi. [44] Kai haaki Tori i tou tagata matua era ki tou vovo taina era. [45] Ina no, e ui era.

[46] He tuu Tori, he hakarere i te kaha kai ko gaatu koia, he tahaga i te moa ko kumara koia ki te kio, ka iku tahi ro te kio, [47] He ki Tori ki tou tagata matua era: «Ku piri mat a tou vovo era aau, ku kl mai a ki au mo oho kotaua ki te koreha here о te ao, о tou hunoga». [48] He ki a te Kahu Mea ki a Tori: «Ко maoa, e oho ro taua kl te koreha here о te ao, о toou taokete».

[49] He ki Tori ki te kio, he haaki «Не oho mua ko te Kahu Mea ki te koreha here о te ao, о te Kauaha. Anira in te po, he ea au ki te manu роkо». [50] He ea Tori i te po kl te manu poko, ka piere, ka piere te manu, mo taana kio. [51] He turu ki tai ki te auke ruru mo hoa о te manu, mo hakapaka takoa, ki te kumara takoa mo too mai mai ruga mai Vai-Atare mo te kio.

[52] He hatu Tori ki te kio: «E ata kahara korua о ea ro ki te manu poko i te po, о viri mai mai ruga mai te opata. Maaku a au e hoki mai i tooku raa».

[53] He iri mai Tori i te tahi po ki Vinapu ki te hare о Uka a Ratoka. [54] He uru kiroto ki te hare, he haha. [55] He ui mai a Uka a Ratoka: «Koai kое». [56] He ki atu Tori: «Не ra au, a Repa a te Kahu Mea».

[57] Etahi tagata hpnui tiaki i a Uka a Ratoka, о oo te paoa, о koria i a Uka a Ratoka. [58] Kai tikera a Repa a te Kahu Mea i oo ro ai ki roto ki te hare e tou tagata tiaki era.

[59] He hakarogo mai a Tori mai te rua tara о te hare ko te po, he ui atu te paoa ki tou tagata tiaki era i a Uka a Ratoka: «Не kое?» He о mai. [60] «Ai ka too atu». He hakauru i te tukuga tagata tao, he uhi te inaki.

[61] He oho mai te rima о tou korohua era, he mataki i tou tukuga. [62] He ui atu he tagata tao. [63} He guha tou korohua era «Koai taau tagata maa kai i te korua mee?» [64] He hoki ki raro ki te tara, he moe.

[65] Ko hakarogo no mai a Tori raua ko Uka a Ratoka ki te guhaga a tou korohua era. [66] He ki Tori ki a Uka a Ratoka «Kia kiva кое i a au». [67] He ea mai a Tori mai te rua tara о te hare. [68] He ea atu, he viri, he here, he totoi i te tukuga kihaho he amo ki te gao, he iri, he topa ki roto ki te ana ki te Tahito-еи-te-Ragi, he tahuga ki te kio, he kai.

[69] I te tahi po he iri hakahoou mai a Tori ki a Uka a Ratoka. [70] He turu, he oho ki roto ki te hare i te po. [71] He eke, he tuki i tau Uka era a Ratoka.

[72] He oti te tuki, he ui mai a Tori mai raro mai te tara, he uru atu ki roto ki te hare. [73] He pua hai taura i tou uka era a Ratoka e te paoa, he totoi ki ruga ki te umu. [74] He puapua hai paoa he mate, he tao e te paoa ki raro ki te umu. [75] E ui a tou era a Tori mai roto mai te hare; ko te po te uiga atu nei о Tori, e tao no a te paoa i a Uka a Ratoka.

[76] He ea mai a Tori mai roto mai te hare, he rere te vae, he oho ki te hare о toona uka taina he rogo о Uka a Ratok [77] He haaki e Tori ki toona uka taina, tie ui atu mai haho Tori: «Не kое e vovo e». [78] He о mai: «I au». [79] He ki atu a Tori: «Ku mate ana a Uka a Ratoka, ku tigai a e te paoa, ku tao a; ki tao, au i oho mai nei i te rogo ki а кое, mo hakamaa atu kia кое». [80] He hoki a Tori, he turu ki raro ki te opata ki toraua kona noho, he tuu, vanaga ki korohua matua. [81] He ki: «Кц mate a toou hunoga, ku tigai a e te paoa, ku tao a».

[82] He ara te uka taina о Tori, he ara i te popohaga, he ki ki taana kenu: «Не kое?» [83] He о mai: «I au». [84] He ki: «Ku mate a a Uka a Ratoka, ku tao ana e te paoa i agapo». [85] He ki mai a te Kauaha: «I aai кое i maa ai?» [86] He ki atu taana vie: «I toou taokete au i maa ai, i agapo i tuu mai nei tou taokete i te rogo ki a au, i haaki mai ai».

[87] I oti era te vanaga e te vie, he ea te Kauaha, he ragi ki toona tagata: «Ka oho mai korua, karau, karau te paoa, mo too mai i te paoa matatoa о Uka Ratoka». [88] He uga te rogo e te Kauaha ki te paoa tao i a Uka a Ratoka. [89] He oho mai te paoa, he tuu ki te hare о te Kauaha. [90] He ki te Kauaha: «E roa te umu о Uka a Ratoka i a korua, e roa takoa tokorua о te umu i a au».

[91] He too mai a te Kauaha, he tiagiagi i te paoa tao i a Uka a Ratoka. [92] He ragi ko te tagata: «Ka puhi te umu». [93] He puhi i te umu, te tao.

[94] He oho te rogo e te Kauaha, he tuu ki te hare о Ratoka, he ki: «Amua, id oho ki tooku hare». [95] He oho mai ararua, he tuu ki te hare о te Kauaha; he tuhi i te umu, he ki: «Ku mate a! taau Uka era, ku tigai ana e te paoa, ku kai a; oira au i oho atu ena i te rogo ki а kое, e roa te umu о Uka a Ratoka, e roa takoa toraua о te umu i a au; na te umu, ka maoa, ka tari, ka hagai ki toou tagata». [96] I oti era te ki e te Kauaba, he tagi a Ratoka mo taana vovo.

[97] He ki a te Kauaha: «Ina au kai maa, i te po i oho nei e te paoa, he pua hai taura, he totoi mai, he puopuo, he mate, he too mai, he too, he kai». [98] Ku agiagi ana e Ratoka, ku ati a te kopeka о taana vovo e te Kauaha; ina eko ati hakaou e ia i te kopeka о taana vovo.

[99] He iri mai Tori raua ko toona matua ko te Kahu Mea mai te ana, mai te pikoga. [100] He oho, he tuu ki te hare о te Kauaha, he aroha ki taana vovo, he tatagi. [101] Kioti te tagi, he ki tau uka era ki toona matua: «Ki te koreha here korua ko Tori о te ao, о toou hunoga». [102] He ki a te Kahu Mea: «Ku mao a».

[103] Ko te rua о te raa i oho nei a te Kahu Mea raua ko Tori ki te koreha i Kikiri-Roa here ruku. [104] He rare a te Kahu Mea raua ko Tori ki haho ki te tai, he kau, he tuu ki toraua pu migo. [105] He here mai i te koreha, he titi te taropa, he oho mai he tomo kiuta, he amo i te taropa, he oho mai, he tomo kiuta, he amo i te taropa koreha, he iri ki te hare о Те Kauaha.

13.1. [Кауаха]

[1] Власть принадлежала Kayaxe[483]. [2] Стражи паоа вышли, чтобы есть человеческое мясо; побежденные скрылись, все мата. [3] Осталось одно мата, [мата] Кауахи, которому принадлежала власть.

[4] Кауаха был уже женат на дочери Каху Меа. [5] Кауаха — зять Каху Меа, Каху Меа — тесть Кауахи. [6] Сын Каху Меа по имени Тори [приходится] шурином[484] Кауахе. [7] [Была] у Каху Меа воспитанница.

[8] Все трое стали кио[485]. [9] [Они] побежали [и] спрятались втроем в пещере Тахито-о-те-Ранги. [10] Тридцать три человека [различных] мата были в пещере. [11] Каху Меа [принадлежала] пещера Тахито-о-те-Ранги. [12] пришли в пещеру [и] остались [здесь] побежденные всех мата.

[13] Каху Меа [и] его сын Тори дали хороший совет беглецам: не подниматься на обрыв, чтобы стражи не заметили их [и] не съели. [14] Сказал Тори: «Я сам пойду [туда, где водятся] птицы, [и] наловлю их на обрыве, [потом] спущусь к морю за [водорослями] ауке[486], чтобы завернуть птиц; я сам поднимусь наверх [и] спущусь к озеру по сухому месту, чтобы набрать воды калебасой [и] пара[487]. Я обожгу зеленые листья платана, чтобы положить на них пара и сохранить воду, я сам пойду в Ваи-Атаре [и] накопаю [там] кумары, сам я спущусь осторожно к заводи [и] наловлю угрей, чтобы мы могли поесть».

Перейти на страницу:
Прокомментировать
Подтвердите что вы не робот:*